Što će se dogoditi sa Zemljom u budućnosti zbog klimatskih promjena? Davanje važnih podataka bilo je otkriće "fosilnog" lista prije 23 milijuna godina.
Otkriven na Novom Zelandu, možda će moći predvidjeti kako će se odvijati moderne klimatske promjene. List se nalazio u drevnom vulkanskom krateru u blizini grada Dunedin na jugu Novog Zelanda. U krateru, promjera oko jednog kilometra, nekada se nalazilo jezero koje se povremeno punilo. Znanstvenici su ga prozvali Foulden Maar. Prepoznavši ga kao znanstveni rudnik zlata, otada su ga proučavali donoseći važne nalaze.
U slučaju najnovije studije koju su vodili znanstvenici sa Sveučilišta Columbia, znanstvenici su prvi put povezali lišće šume stare 23 milijuna godina s visokim razinama atmosferskog ugljičnog dioksida, što je zauzvrat povezano s povećanim rastom biljke u toploj vremenskoj klimi. Otkriće dodaje razumijevanju kako povećani CO2 zagrijava zemlju i kako bi se dinamika biljnog života mogla promijeniti u narednim desetljećima, kada bi razine CO2 mogle odražavati one iz daleke prošlosti.
Znanstvenici su pronašli lišće iz jednog kreveta novozelandskog jezera u kojem se nalaze ostaci biljaka, riba, pauka, kornjaša, muha, gljivica i drugih živih bića koja potječu iz donjeg miocena. Dugo su pretpostavljali da je CO2 tada bio visok i da bi ga neke biljke mogle učinkovitije sakupljati za fotosintezu, a ovo je prva studija koja to dokazuje.
Zapravo, miocen je dugo bio izvor zbrke za istraživače paleoklime. Vjeruje se da su prosječne globalne temperature bile za 3 do 7 stupnjeva C toplije nego danas, a led je uglavnom nestao na polovima. Ipak, čini se da neki dokazi sugeriraju da su razine CO2 bile samo oko 300 dijelova na milijun, slično onima iz predindustrijske ere i nedovoljne da objasne ovo zagrijavanje. No, nova studija temeljena na analizi izotopa ugljika unutar lišća omogućila je procjenu da atmosferski CO2 nije 300 ppm, već oko 450. Drugo, pokazalo je da su stabla super učinkovita u usisavanju ugljik kroz stomate, bez ispuštanja puno vode. To im je omogućilo rast u rubnim područjima koja bi inače bila previše suha za šume.
"Nevjerojatna je stvar što su ovi listovi u osnovi mumificirani, pa imamo njihove izvorne kemijske sastave i sve njihove lijepe značajke možemo vidjeti pod mikroskopom", rekao je vodeći autor Tammo Reichgelt, pomoćni znanstvenik na Lamont-Doherty Earth Observatory of the Sveučilište Columbia i docent za geoznanosti na Sveučilištu Connecticut. "Tada se pokazalo da je CO2 visok".
Laboratorijski i terenski eksperimenti pokazali su da kada se razina CO2 poveća, mnoge biljke povećavaju brzinu fotosinteze, jer mogu učinkovitije uklanjati ugljik iz zraka i čuvati vodu dok to čine. Zapravo, studija iz 2021. godine koja se temelji na NASA-inim satelitskim podacima pokazuje učinak "globalnog ozelenjavanja" uglavnom zbog povećanja razina CO2 izazvanih čovjekom posljednjih desetljeća. Očekuje se da će se učinak nastaviti s porastom razine CO2.
Iako ovo možda zvuči kao dobra vijest, zapravo nije. Povećana apsorpcija CO2 neće nadoknaditi ono što ljudi ulijevaju u zrak. Također, sve biljke ne mogu imati koristi od toga, a među onima koje imaju, rezultati mogu varirati ovisno o temperaturi i dostupnosti vode ili hranjivih sastojaka. Uz to, postoje dokazi da kada se neke glavne kulture brže fotosinteziraju, apsorbiraju relativno manje kalcija, željeza, cinka i drugih minerala vitalnih za ljudsku prehranu. Kako se velik dio današnjeg biljnog života razvio u umjerenom svijetu s niskim udjelom CO2, neki prirodni i poljoprivredni ekosustavi mogu biti poremećeni višim razinama CO2,zajedno s porastom temperatura i promjenama padalina.
Ljudske emisije sada su potaknule razinu CO2 na oko 415 dijelova na milijun i gotovo će sigurno doseći 450 do oko 2040. godine, identično onima koje je doživjela šuma Foulden Maar.
"Sve se slaže, sve ima smisla", rekao je koautor studije William D'Andrea, paleoklimatski znanstvenik. Osim što pokazuje kako biljke mogu izravno reagirati na CO2, "ovo bi nam trebalo pružiti više informacija o tome kako će se temperature mijenjati s razinom CO2".
Izvori reference: Klima prošlosti, Sveučilište Columbia
PROČITAJTE i:
Stvoren umjetni list koji pretvara ugljični dioksid u alternativno gorivo
Ptičje perje kako bi proučavali kako se gradsko zagađenje promijenilo u posljednjih 100 godina
