Smanjenjem potrošnje mesa i mliječnih proizvoda smanjit će se metan i omogućiti šuma da napreduje. Znanstvenici apeliraju na države, ali i upozorenje da do 2030. godine izjavljuju da su dostigli 'vrhunac stočarstva', a zatim prelaze na smanjenje proizvodnje kako bi se nosili s klimatskim izvanrednim situacijama.
"Da bismo pomogli smanjiti rizik od porasta globalne temperature iznad 1,5 Celzijevih stupnjeva ili 2, - pišu znanstvenici - tražimo od zemalja s visokim i srednjim dohotkom da integriraju mjere u svoje obveze u skladu s Pariškim sporazumom, od 2020. nadalje ".
Prva mjera je proglasiti vrhunac stoke, kako se proizvodnja ne bi povećavala; drugi je utvrditi glavne izvore emisija u stočarskom sektoru i postaviti odgovarajuće ciljeve smanjenja proizvodnje. Opet, u poljoprivrednom sektoru, kada pašnjaci nisu potrebni ili neprikladni za hortikulturu, zauzmite prirodni pristup ponovnoj upotrebi zemljišta kao izvora ugljika, obnavljajući biljni pokrov.
Kao što znamo, intenzivna poljoprivreda, posebno stočarstvo i ovčarstvo, emitira značajan broj plina u atmosferu. Šume se uništavaju kako bi se stvorilo mjesta za životinje i usjeve kojima se hrane. Preko 80% poljoprivrednog zemljišta koristi se za stoku i to ima značajan utjecaj na klimatske promjene.
Prema znanstvenicima, smanjivanje mesa i mliječnih proizvoda i prehrana uglavnom biljnom prehranom omogućila bi povratak zemlje u prirodnu šumu. Ovo bi bila najbolja opcija trenutno dostupna za skladištenje velikih količina ugljika.
Ako bi stočarski sektor nastavio normalno funkcionirati, 49% bilance emisija moglo bi se pripisati stočarstvu do 2030. godine. Od prvog izvještaja o procjeni Međuvladinog panela za klimatske promjene 1990. godine, proizvodnja mesa, mlijeka i jaja povećala se sa 758 milijuna tona na 1247 milijuna tona 2021. godine, a očekuje se daljnji rast.
Kontinuirani rast stočarskog sektora povećava rizik od prekoračenja ograničenja emisija utvrđenih na Pariškoj konferenciji. Iz tog razloga, upravo u detaljnom pismu u Lancetu, traže konkretne akcije također s obzirom na klimatski summit Ujedinjenih naroda u Madridu.
"Potražnja za hranom će se izuzetno povećati kako se naša populacija proširi na 10 milijardi", rekao je Matthew Betts sa Sveučilišta Oregon u Sjedinjenim Državama. "Smanjivanje ljudske potražnje za životinjskim proteinima znatno bi usporilo globalnu stopu gubitaka šuma, s ogromnim prednostima za biološku raznolikost i usluge ekosustava, kao i skladištenje ugljika."
Uvijek ponavljamo da je zamjena ili ograničavanje mesa biljnim proteinima dobro za naše zdravlje i postaje jamstvo duljeg života i smanjenog rizika od kardiovaskularnih bolesti.
"Potpuno smo svjesni da naš poziv zahtijeva velike promjene u cijelom društvu i nije nešto što se može postići preko noći ili bez izazova", komentiraju znanstvenici.
