Tko se ne sjeća lukavog vuka Crvenkapice ili vrlo gladnog vuka od tri praščića? Bajke i narodne bajke oduvijek su ovu životinju prikazivali kao izdajničkog i nemilosrdnog grabežljivca, na neki način opravdavajući njezino ubojstvo: predrasuda koja je prije samo nekoliko desetljeća dovela vrstu na rub izumiranja. Danas kampanja koju promovira Nacionalni park Majella želi razbiti lažne mitove o vukovima, reći nam tko su oni i zašto ih se mora štititi.
U parku Majella u Abruzzu živi populacija vukova koja je, proporcionalno teritoriju, mnogo veća od one u mnogo poznatijem Yellowstone parku u Sjedinjenim Državama. To je zahvaljujući modelu upravljanja u korak s vremenom , koji je omogućio eksperimentiranje inovativnih tehnologija poput radijske ogrlice, i politikama usvojenim od 1970-ih za zaštitu ove vrste koja je u to vrijeme bila vrlo blizu svog nestanka.
Općenito smatran glavnim krivcem grabežljivosti protiv jata, vuku i danas prijete predrasude i dezinformacije: dovoljno je podsjetiti da je u Planu za očuvanje i upravljanje vukom u Italiji , koji trenutno ispituje Državno-regionalna konferencija, hipoteza o selektivnom ubijanju vukova u područjima u kojima je sukob s čovjekom problematičniji.
PROČITAJTE i: Spasimo vukove od ubijanja, #soslupo (PETICIJA)
Hipotezi kojoj se snažno protivi velik dio znanstvene zajednice i udruga za zaštitu okoliša, koje je smatraju beskorisnom kako bi zaštitile aktivnosti povezane s pastirstvom.
Zatim tu su i brojevi koji se odnose na krivolov, koji opisuju situaciju koja za ovu vrstu nije baš ružičasta: u trogodišnjem razdoblju 2013.-15. U Italiji je pronađeno 114 vukova uginulih iz neprirodnih razloga. Preko 40% njih ubijeno je vatrenim oružjem (23,7%), otrovano (10,5%) ili konačno mučeno vezicama (6%). Preostalih 45,6% smrtnih slučajeva povezano je s cestovnim prometom, događaj koji se može pripisati ljudskim aktivnostima, 13,2% nesigurnim razlozima i manje od 1% agresijom drugih očnjaka.
Pročitajte također: Tko želi ubiti vuka? Zašto reći ne prijedlogu za odabir
Iz tog razloga, park Majella pokrenuo je web kampanju #salviamofratellolupo, kako bi informirao i senzibilizirao javno mnijenje o zaštiti apeninskog vuka, te ga popratio fotomontažama koje vide sjajne primjerke ove vrste kako se slobodno kreću na Trgu svetog Petra. , u Rimu, do susreta s papom Franjom.
3 LAŽNA MITA O RASTVORENOM VUKU
Među mitovima koje kampanja želi razbiti (cijeli popis možete pogledati na web mjestu inicijative) su napadi na ljude : u stvarnosti, poput većine divljih životinja, vukovi se boje čovjeka i , barem u posljednjih 200 godina, u Italiji nisu zabilježeni napadi vuka na ljude.
Još jedan lažni mit je ono što vuka čini autentičnim krvnikom za ovce i stoku : upravo suprotno, njegova se prehrana sastoji od 90% divljih životinja , poput divljih svinja ili srna, a njegova grabežljiva aktivnost pridonosi suzbijanju rasta. demografski ove vrste. Očito je, ako se na putu vuka dogodila ovca bez nadzora, očito je da bi se životinja kao grabežljivac ponašala upravo tako: ali mora se napomenuti da uređaji koje pastiri trenutno koriste, poput električnih ograda i pasa, predstavljaju izvrsna obrana za jata, a tamo gdje se provode, predanje od strane vukova je potpuno odsutno.
Konačno, unatoč raširenom popularnom vjerovanju, populacija vukova se ne razmnožava i ne umnožava se u nedogled : prisutnost vukova izravno je povezana s dostupnošću zemlje i plijena za jelo i, kad se postigne idealna populacija, intervenira prirodna selekcija. koja uravnotežuje broj prisutnih primjeraka. Demografski rast ove vrste također se drži pod nadzorom činjenicom da se unutar stada razmnožava samo jedan par i to samo jednom godišnje.
Ukratko, #salviamofratellolupo informirajući nas malo više, ne prepuštajući se drevnim predrasudama i ostavljajući tim životinjama slobodu da žive u svom prirodnom staništu.
Lisa Vagnozzi
Photo Credits: Nacionalni park Majella
