Klimatske promjene, pretilost i pothranjenost tri su od najvećih globalnih problema. U kakvoj su međusobnoj vezi? Ne bi li bilo sjajno kad bi postojala rješenja za zajedničko rješavanje ove tri krize? To traži novo izvješće objavljeno u časopisu The Lancet koje nas poziva na razmišljanje o zlima našega vremena.
U suvremenom se društvu pojavljuje čudan paradoks: imamo gotovo toliko pretilih ljudi koliko smo pothranjeni. Ali globalno zagrijavanje također dijeli zajedničke uzroke s ostala dva problema. Zajednička nit, prema novom izvješću koje su vodili Sveučilište Auckland na Novom Zelandu, Sveučilište George Washington u Sjedinjenim Državama i Svjetska federacija za pretilost u Velikoj Britaniji, snažni su komercijalni interesi koji promiču pretjeranu konzumaciju.
Ukratko, multinacionalke Big Fooda djeluju nesmetano između „političke inercije i slabog vladara“.
Velike prehrambene tvrtke pune naše police hranom siromašnom kalorijama i hranjivim tvarima, umjesto toga plasiraju slatka pića, grickalice i druge vrste nezdrave hrane i, prema istraživačima, "vrše pritisak na političare da ometaju politike i subvencije koje nam pomažu u prehrani". zdravije ".
Kakve veze sve ovo ima s okolišem? Trenutni globalni sustav generira do jedne trećine ukupnih emisija stakleničkih plinova. Čak i ako ne nedostaje dobrih primjera, put je pred nama još uvijek uzbrdo. U Švedskoj i Njemačkoj postoje pravi nacionalni vodiči za hranu koji promiču zdraviju prehranu.
Izvještaj i dalje glasi:
Meksiko i Britanija te lokalne vlasti širom Sjedinjenih Država eksperimentiraju s porezima na slatka pića, a Čile uvodi jasne etikete na pakiranoj hrani.
Ali napredak je nejednak i prespor, kažu autori izvještaja. Primjerice, u Sjedinjenim Državama pretilost je u porastu, a isto vrijedi i za mnoge zemlje s niskim i srednjim prihodima. Postoji ekološka katastrofa jer temperature nastavljaju rasti.
Pretilost ubija više od prometnih nesreća, terorističkih napada i Alzheimerove bolesti, a košta 2,8% svjetskog BDP-a. Nedovoljna prehrana pogađa preko 2 milijarde ljudi širom svijeta. Klimatske promjene stvaraju uništavanje biološke raznolikosti, ali i migracije bez presedana, prehrambene krize i ekstremne vremenske prilike.
"U stvarnosti su pretilost i pothranjenost istim nezdravim i nepravednim prehrambenim sustavima, podržani istom političkom ekonomijom koja je usredotočena na gospodarski rast", rekao je supredsjedatelj izvještaja, profesor Boyd Swinburn sa Sveučilišta u Auckland u izjavi.
Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati nesigurnost hrane, jer ekstremni vremenski uvjeti uzrokuju sušu, remete sezone rasta i mijenjaju cijene osnovnih prehrambenih proizvoda.
Zbog toga istraživači pozivaju na šira rješenja: održivije poljoprivredne prakse, preusmjeravanje subvencija za hranu na podršku zdravim i ekološki prihvatljivim proizvodnim aktivnostima te nadgledanje farmi koje doprinose onečišćenju.
Dominella Trunfio
