Budućnost bez insekata nije zamisliva i zadatak čovječanstva je upravo njihova zaštita. Da kažemo da je entomologinja Anne Sverdrup-Thygeson ta koja upozorava: "ako se tkanina raspadne, imat ćemo loše posljedice".
To sigurno nije novo i nažalost brojevi IUCN-a govore sami za sebe: 400 vrsta insekata već je izumrlo. Ali svijet bez insekata nije zamisliv, jer kao što znamo oni su ključni za ekosustav.
Oni su oprašivači i ne manje važno prisutni na raznim razinama u prehrambenom lancu, pa kad izgubimo insekta, uvijek preskočimo nekoliko karika.
“Insekti su ljepilo prirode i nema sumnje da se smanjuje i brojnost i raznolikost insekata. U nekom se trenutku tkanina raspada i tada ćemo zaista vidjeti posljedice ”, objašnjava Anne Sverdrup-Thygeson, profesorica entomologije na Sveučilištu u Norveškoj.
Gubitak prirodnog staništa, pesticidi, klimatske promjene, atmosferski agensi, krčenje šuma, svjetlosno zagađenje, imaju ozbiljne posljedice na opstanak insekata.
Međutim, nažalost, podaci su podcijenjeni.
"Insekata se smanjuje, a neke su vrste čak i pred izumiranjem", stoji u izvješću IPBES-a objavljenom posljednjih dana.
Izvještaj napominje da oko milijun životinjskih i biljnih vrsta prijeti izumiranjem te da se prisutnost domaćih vrsta smanjila za najmanje 20%, posebno od 1900. godine.
Ugroženo je više od 40% vrsta vodozemaca, gotovo 33% koralja i više od trećine svih morskih sisavaca. Situacija je manje jasna za insekte, iako je prema dostupnim dokazima ugroženo oko 10%.
Najmanje 680 vrsta kralježnjaka do 16. stoljeća bilo je istjerano, a više od 9% svih pasmina domaćih sisavaca koje su se koristile za hranu i poljoprivredu izumrlo je do 2021. godine.
No, vraćanje insektima, prema entomologu Sverdrup-Thygesonu:
„Prvi je korak natjerati ljude da im se sviđaju ta mala stvorenja, a zatim misliti da voda i hrana ovise o njima. I unatoč njihovom napuštanju, podaci nam govore da su insekti u nevolji ”.
Poanta je u tome da, iako insekata ima milijune, njihov je broj u posljednjih četrdeset godina opao za pola. Posljedice? Dugoročno gledano, "katastrofalni kolaps ekosustava", objašnjava entomolog.
„Glavni je uzrok uništavanje prirodnog okoliša radi stvaranja poljoprivrednog zemljišta. Tada su tu pesticidi i klimatske promjene ”, nastavlja.
Međutim, mnogo puta se dogodi da ne razmišljamo o važnosti insekata.
“Mogu razumjeti da ljude možda neće zanimati spašavanje insekata. Ali ljudi bi trebali shvatiti da će sve to utjecati na nas same. Trebali bismo spasiti insekte, ako ne zbog njih, zbog naših ”, nastavlja profesor Sverdrup-Thygeson.
Konačno, stručnjak uspoređuje složene prirodne sustave s visećom mrežom na kojoj počiva čovječanstvo:
“Možete pokušati povući neke niti ove viseće mreže, ali određena točka tkanine popusti i tada ste suočeni sa stvarnim posljedicama. A za ljude uopće neće biti zabavno živjeti na ovom planetu ”.
Dominella Trunfio
