Plastika je sada posvuda. Čak i u najudaljenijim krajevima svijeta, poput Marijanskog jarka, pronađeno je leglo. To je potvrdilo otkriće onoga što je preimenovano u najdublju plastičnu vrećicu na Zemlji.
Otkrili su ga znanstvenici iz japanske Agencije za znanost i tehnologiju mora i zemlje (JAMSTEC). Na 10.898 m u najdubljem oceanskom rovu na svijetu, identificirali su jedan od 3.000 otpadaka starih 30 godina.
Brojni međunarodni timovi proučavaju dno oceana kako bi otkrili što je ispod, pomažući u ažuriranju baze podataka. Globalni oceanografski podatkovni centar japanske agencije (GODAC) pokrenuo je bazu podataka za javnu upotrebu u ožujku 2021. godine. Unutra su pohranjene fotografije i videozapisi krhotina koje su od 1983. godine sakupljale podmornice i vozila na daljinsko upravljanje.
Istraživanje objavljeno u Marine Policy pruža podatke o zagađenju mora na temelju podataka iz baze podataka i pokazuje kako su ljudske aktivnosti tijekom desetljeća također oštetile duboke morske ekosustave.
Tijekom 5010 zarona i korištenjem udaljenih dubokomorskih vozila pronađeno je 3.425 umjetnih otpadaka, uključujući plastiku, metal, gumu i ribolovni alat. Preko trećine su bili veliki (makroplastični), od kojih se 89% sastojalo od proizvoda za jednokratnu upotrebu. U područjima dubljim od 6000 m, više od polovice otpada bilo je plastike, od kojih je gotovo sve bilo za jednokratnu upotrebu.
Govoreći u smislu gustoće, tj. Količine plastike po kvadratnom kilometru, znanstvenici su pronašli 17 do 335 otpada po kvadratnom kilometru na dubinama od 1092 do 5977m.
"Podaci pokazuju da je, osim eksploatacije resursa i industrijskog razvoja, utjecaj kopnenih ljudskih aktivnosti dosegao i najdublje dijelove oceana u područjima više od 1000 km od kopna", objašnjava tim.
Jednom na otvorenom moru, plastika može preživjeti tisućama godina. Dubokomorski ekosustavi izrazito su endemični i imaju vrlo sporu stopu rasta, pa su potencijalne prijetnje povezane s onečišćenjem plastikom još zabrinjavajuće. A da se i ne spominje da su ti ekosustavi već ozbiljno testirani izravnim iskorištavanjem bioloških i nebioloških resursa, na primjer koćanjem i eksploatacijom mineralnih resursa.
Foto: Unep
“Sveprisutna distribucija plastike za jednokratnu upotrebu, čak i u najdubljim oceanskim dubinama, otkriva jasnu vezu između svakodnevnih ljudskih aktivnosti i najudaljenijih okruženja. Čini se da je smanjenje proizvodnje plastičnog otpada jedino rješenje problema dubokog zagađenja. Potrebna je globalna mreža za praćenje kako bi se dijelili ograničeni podaci o dubokom zagađivanju plastikom, a otkrivanja utjecaja trebala bi biti prioritetna za biološki i ekološki važna područja s visokim koncentracijama plastičnog otpada i koristiti obrasce cirkulacije oceana i identificirati način na koji plastika putuje od zemlje do dubokog mora ”, dodaje Unep.
Svojom smo prljavštinom uspjeli doći i do najudaljenijih područja Zemlje. Još uvijek možemo učiniti nešto kako bismo umanjili štetu smanjenjem upotrebe plastike.
Plastika se sada pojavljuje u najdubljim, najudaljenijim dijelovima našeg planeta. Ova plastična vrećica pronađena je na dnu Marijanskog jarka, gotovo 11 km pod vodom.
Vrijeme je za #BreakFreeFromPlastics. Retweet ako se slažete. https://t.co/18RZyUIA4K pic.twitter.com/95Rts4vDyg- Greenpeace Istočna Azija (@GreenpeaceEAsia) 10. svibnja 2021
Kliknite ovdje da biste vidjeli sve leglo na dnu mora
Kliknite ovdje da biste pogledali video plastične vrećice pronađene u Marijanskom jarku
Francesca Mancuso
Naslovnica za fotografije
