Sadržaj

Broj raseljenih ljudi udvostručio se u proteklom desetljeću na 80 milijuna, prema UN-ovoj agenciji za izbjeglice. Čak 9 milijuna ljudi više bilo je prisiljeno na bijeg 2021. godine, potisnuti da se odmaknu od sukoba u Siriji, Jemenu, Demokratskoj Republici Kongo i Burkini Faso, raseljeni ljudi sada su 1% čitavog čovječanstva, prema brojevi koje danas pruža UNHCR-ovo godišnje izvješće o Svjetskom danu izbjeglica.

UNHCR, Agencija za izbjeglice Ujedinjenih naroda, danas poziva zemlje širom svijeta da učine mnogo više na pronalaženju domova za milijune izbjeglica i drugih raseljenih zbog sukoba, progona ili događaja koji su utjecali na njih javni red. Novo izvješće pokazalo je da prisilno raseljavanje pogađa više od jednog posto čovječanstva, jednog od 97 ljudi.

Prema godišnjem izvještaju UNHCR-a o globalnim trendovima, krajem 2021. raseljeno je 79,5 milijuna, što je broj bez presedana. Devedesetih godina prosječno se 1,5 milijuna izbjeglica moglo vratiti kući svake godine. Tijekom proteklog desetljeća taj je broj pao na oko 385 000, što znači da je rast putovanja sada daleko bolji od rješenja.

"Vidimo promijenjenu stvarnost jer prisilno raseljavanje danas nije samo mnogo raširenije, to jednostavno više nije kratkoročna i privremena pojava", rekao je Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice. Filippo Grandi. “Ne može se očekivati ​​da će ljudi godinama i godinama živjeti u preokretu, bez mogućnosti povratka kući, niti nade u izgradnju budućnosti tamo gdje jesu. Potreban nam je temeljno nov i prihvatljiviji stav prema svima koji bježe, zajedno s puno odlučnijim nagonom da se deblokiraju sukobi koji traju godinama i koji su u korijenu tako velike patnje. "

UNHCR-ovo izvješće o globalnim trendovima pokazuje da je od 79,5 milijuna raseljenih krajem prošle godine 45,7 milijuna bilo ljudi koji su pobjegli u druga područja svoje zemlje. Ostali su raseljeni drugdje. Oko 4,2 milijuna čekalo je ishod njihovih zahtjeva za azilom, dok je 29,6 milijuna nasilno napustilo svoju zemlju.

Godišnji porast, sa brojke od 70,8 milijuna na kraju 2021., posljedica je dva čimbenika. Prva je povezana s novim prognanicima, posebno u Demokratskoj Republici Kongo, Sahelu, Jemenu i Siriji, a druga je sada u desetoj godini sukoba i koja samo ima 13,2 milijuna izbjeglica, tražitelja azila i interno raseljenih osoba , jedna šestina ukupnog svijeta.

Druga je bolja prezentacija situacije Venezuelaca izvan njihove zemlje, od kojih mnogi nisu pravno registrirani kao izbjeglice ili tražitelji azila, ali za koje su potrebni sporazumi usmjereni na njihovu zaštitu.

I unutar svih tih brojeva postoji mnoštvo individualnih i osobnih kriza. Nažalost, postoji mnogo djece, oko 30-34 milijuna, od kojih su deseci tisuća bez pratnje. Impresivan broj, usporediv s onim cijelih populacija Australije, Danske i Mongolije zajedno. S druge strane, postotak raseljenih osoba starih 60 i više godina (4%) znatno je manji.

„Ne samo da je rekordan broj ljudi prisiljen napustiti svoje domove, već se svijet bori s COVID-19, bolešću koja još uvijek pogađa sve nas. Ono što je započelo kao zdravstvena kriza proširilo se i danas se mnogi od najugroženijih - izbjeglice i raseljene osobe - suočavaju s pandemijom siromaštva. Ipak, tijekom ovog teškog vremena vidjeli smo i vezu koja nadilazi granice. Obični ljudi okupili su se kako bi pomogli. Zajednice domaćina - posebno one u zemljama s niskim i srednjim prihodima u kojima živi gotovo 90% svjetskih izbjeglica - nastavile su pokazivati ​​značajnu dobrodošlicu. I same izbjeglice također daju značajan doprinos, unatoč tome što često žive u izuzetno osjetljivim uvjetima. Na primjer,volontiranje kao prvi zdravstveni radnici u Kolumbiji i Velikoj Britaniji; proizvode i distribuiraju sapun u Libanonu i Nigeru; šivati ​​maske i zaštitnu opremu u Iranu; pomažu u izgradnji izolacijskih centara u Bangladešu i u drugim dijelovima svijeta, svojim vremenom doprinose pomoći potrebitima u zajednicama domaćinima ”, objašnjavaju UN.

  • U proteklom desetljeću najmanje 100 milijuna ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, unutar ili izvan svojih zemalja. U bijegu je više ljudi nego cjelokupno stanovništvo Egipta, 14. po broju stanovnika u svijetu.
  • Prisilno raseljavanje gotovo se udvostručilo od 2010. (41 milijun tada protiv 79,5 milijuna danas).
  • 80% raseljenih u svijetu nalazi se u zemljama ili teritorijima pogođenim ozbiljnom nesigurnošću hrane i pothranjenošću, od kojih su mnogi pod klimom.
  • Više od tri četvrtine svjetskih izbjeglica (77%) uključeno je u situacije dugotrajnog raseljenja.
  • Više od 8 od 10 izbjeglica (85%) nalazi se u zemljama u razvoju, obično u zemlji bliskoj onoj iz koje su pobjegli.
  • Pet trećina čini dvije trećine raseljenih preko granice: Sirija, Venezuela, Afganistan, Južni Sudan i Mijanmar.

"Na ovaj Svjetski dan izbjeglica tražimo veću solidarnost i djelovanje na globalnoj razini kako bismo uključili i podržali izbjeglice, interno raseljene osobe i osobe bez državljanstva, kao i njihove goste", apel je UN-a.

Izvori reference: Unhcr, Izvještaj o prisilnom raseljavanju 2021

PROČITAJTE i:

Izbjeglice su tukli, prisiljavali da se svuku i ostanu u donjem rublju na granici između Grčke i Turske

Klimatske izbjeglice ne mogu se repatrirati, povijesna je odluka UN-a

Sirijske izbjeglice, uključujući djecu, iskorištavane su na poljima lješnjaka za proizvodnju Nutelle (i više)

Popularni Postovi