Barem jedna trećina prerane smrti mogla bi se spriječiti ako bismo svi odabrali vegetarijansku prehranu. To je prema novoj studiji koju su proveli znanstvenici s medicinskog fakulteta Harvard i najavili na globalnoj konferenciji Unite to Cure, koju je organizirao Vatikan.
Cilj konferencije je poboljšati ljudsko zdravlje i stvoriti zajednički forum za unapređenje liječenja, ali i smanjenje glavnih uzroka raka.
Prema riječima Dr. Walter Willett, profesor epidemiologije i prehrane s Harvarda, blagodati bezmesne prehrane uglavnom su podcijenjene. Svakom godinom potpuno spašavanjem iz prehrane moglo bi se spasiti najmanje 200 000 života.
Uzmimo li za primjer Britaniju, oko 24% ili 141 000 smrtnih slučajeva svake godine moglo bi se izbjeći jedući voće i povrće , pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku .
„Upravo smo napravili neke izračune koliko bismo mogli smanjiti smrtnost prelaskom na zdravu, biljniju, ne nužno potpuno vegansku prehranu. Procijenili smo da bi se moglo spriječiti oko jedne trećine smrtnih slučajeva. Ne govorimo o vježbanju ili nepušenju, govorimo o svim smrtnim slučajevima, ne samo onima od raka. Vjerojatno je to podcjenjivanje koje ne uzima u obzir faktor pretilosti ”, rekao je Willet.
Dr. Willet autor je knjige "Jedite, pijte i budite zdravi: Vodič za zdravu prehranu Harvardske medicinske škole", jedan je od stvaratelja ploče za zdravo prehranu, vodiča za pravilnu prehranu iz kojeg je 2013. godine mlijeko i njegovi derivati koji ga umjesto toga zamjenjuju vodom kako bi se slijedila zdrava prehrana.
Predsjednik vodećeg odbora za medicinu Neal Barnard, još jedan govornik konferencije, potvrdio je da bi ljudi trebali biti svjesniji zdravstvenih blagodati vegetarijanske prehrane:
“Mislim da podcjenjujemo učinak. Ljudi zamišljaju da zdrava prehrana djeluje samo skromno, a vegetarijanska vam može pomoći samo da izgubite malo kilograma. Ali kad se ova dijeta pravilno izgradi, stvarno je moćna. "
U prednosti vegetarijanske prehrane su sada poznata: to je dobro za srce, smanjuje prisutnost u našem tijelu hormona i antibiotika od kojih na žalost meso je uvijek bogatiji, koji dolaze iz intenzivnog uzgoja. Također promiče dugovječnost, poboljšava raspoloženje, a pomaže vam i da mršavite brže nego na dijeti na bazi mesa. U tom bi se slučaju preporučena prehrana trebala temeljiti uglavnom na cjelovitim žitaricama, mahunarkama, voću i povrću, po mogućnosti organskog podrijetla.
Izbor koji je dobar ne samo za zdravlje već i za okoliš jer proizvodnja mesa generira veću količinu emisija od one voća, povrća i žitarica. Konkretno, proizvodnja govedine koristi više vode, zemlje i dušičnih gnojiva od ostalih i proizvodi više plina u usporedbi s utrošenim kalorijama.
Francesca Mancuso
