Zemlja je žedna. Na Svjetski dan Ujedinjenih naroda protiv dezertifikacije , 17. lipnja, Agire, mreža devet nevladinih udruga angažiranih u Africi, osuđuje: 'Dezertifikacija i suša su nove prirodne katastrofe'.
Prema studiji "Atlas ljudskog planeta 2021: Globalna izloženost prirodnim opasnostima" Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, koju je mreža podsjetila, globalna izloženost rizicima od prirodnih katastrofa udvostručila se između 1975. i 2021., uglavnom zbog urbanizacije, porasta stanovništva i socijalno-ekonomskog razvoja.
U praksi je svaka treća osoba na svijetu izložena potresima, oko milijarda ljudi u 155 zemalja izložena je poplavama, a 414 milijuna živi u blizini jednog od 220 najopasnijih vulkana.
U 6 glavnih prirodnih opasnosti , naime potresi, vulkani tsunamiji, tropske ciklonalna vjetrovi, tropske ciklonalna oluje i poplave, pridružili su u posljednjih nekoliko godina od strane ekstremnih klimatskih pojava, kao što su suše, koji čine nove prijetnje i transformirati područja jednom pogodna za poljoprivredu u sušnim prostranstva lišena usjeva.
" Progresivno pustošenje i posljedični gubitak izvora za život ruralnog stanovništva uzrokuju prisilno raseljavanje ljudi u potrazi za novim oblicima egzistencije, ali također generiraju sukobe zbog grabeža vode i prirodnih resursa , kao što se to događa na velikim područjima 'Afrika i Bliski Istok', stoji u priopćenju za tisak tvrtke Agire.
Dovoljno je reći da je u Južnom Sudanu, na Afričkom rogu i u slivu jezera Čad oko 30 milijuna ljudi na rubu gladi. No, čak ni u Italiji situacija nije ružičasta.
Prema WWF-u:
" Smatra se da je oko petine teritorija u opasnosti od dezertifikacije, a suša koja isušuje brojne vodene bazene čini operativnu reakciju potrebnom i hitnom".
"Dezertifikacija je najugroženija u južnoj Italiji s Moliseom, Kampanijom, Basilicatom, Puglijom, Sardinijom i Sicilijom, ali fenomen uključuje i Emiliju-Romagnu, Marche, Umbriju i Abruzzo", nastavlja WWF.
Ovih dana postoji alarm za hidrometrijsku razinu glavnih vodotoka i posebno Posa, mnogo nižu od sezonskih prosjeka, situaciju koja pogađa usjeve na gotovo cijelom poluotoku.
Međutim, općenito je cijela Europa u opasnosti. 2021., treću godinu zaredom, bila je najtoplija od 1880. godine, kada su dostupni zabilježeni podaci. Primjerice, u Francuskoj je između srpnja i kolovoza 2021. zabilježeno 3.295 smrtnih slučajeva zbog toplinskih valova povezanih s prolazom El Nino. Ali naravno, utjecaj suše je očitiji i katastrofalniji u drugim dijelovima svijeta, posebno u Africi.
“Glad povezan s ekstremnom sušom u Somaliji 2011. godine prouzročio je 260.000 smrtnih slučajeva, od kojih su mnogi djeca. Danas se tragedija ponavlja i riskira da bude još gora jer obuhvaća vrlo veliko područje ”, kaže Alessandra Fantuzi, koordinatorica tvrtke Agire.
Možda će vas zanimati:
- BOLIVCI NEMAJU VIŠE VODE: DRAMA NAJZBILJE OSOBE U POSLJEDNJIH 25 GODINA (FOTO)
- MALAWI JE GLADAN I ŽEDAN: HITNO STANJE ZA SUŠU KOJU JE NANIŠIO EL NINO
- VIŠE OD 900 TISUĆA DJECE OD GLAVI UMRLI, SPEKTAR FAMINE POVRATAK SE U SOMALIJU
Što možeš učiniti
Mreža Agire pokrenula je kampanju #NONSENZADITE, kako bi informirala javnost o onome što se događa na tim područjima i zatražila podršku za akcije spašavanja života koje se odvijaju, donoseći hranu, pitku vodu i zdravstvenu zaštitu u područja koja su trenutno najviše pogođena sušom i gladi.
Da biste se pridružili kampanji, kliknite ovdje
Dominella Trunfio
