Preko 100 naftnih bušotina u našim morima je bez nadzora. Ne postoji njihova procjena niti kontrola. Greenpeace je zazvonio na uzbunu .
Udruga je u rujnu prošle godine zatražila od Ministarstva zaštite okoliša planove praćenja platformi koje rade u talijanskim morima, a koji su prema podacima Ministarstva ekonomskog razvoja 135. Ali Greenpeace je dobio planove praćenja samo 34 platforme, u vlasništvu Enija.
Stoga je zatražio informacije o ostalih 100 platformi i sličnim strukturama, ali nije dobio podatke koji se odnose na njih.
"Je li Ministarstvo namjerno odlučilo ograničiti pristup evidenciji ili je problem bio nedostatak nadzora?" pitala je udruga.
Misterij, ako ga tako možemo definirati, ubrzo je otkriven i Eni je to jasno dao do znanja bilješkom tiskovnim agencijama:
"Što se tiče '100 platformi koje nedostaju', za koje, prema Greenpeaceu, nisu osigurani planovi praćenja, Eni objašnjava da oni koji su od vlastite važnosti ne ispuštaju ispust u more, niti ponovno ubrizgavaju proizvodnu vodu u polje, stoga ne postoje propisani planovi praćenja i podaci koji se trebaju pružiti ".
Platforme bez kontrola jer, prema Eniju, ne predviđaju ispuštanja u more. No, nema li doista potrebe za praćenjem u tim slučajevima?
Greenpeace objašnjava da su priobalne platforme isključene iz kategorije "postrojenja u opasnosti od velike nesreće" prijenosom Direktive 2012/18 / EU koja se smatra poremećenom. Zapravo, zakon isključuje da takve građevine mogu pretrpjeti štetu bilo koje vrste, od neuspjeha urušavanja, ali i požara i gubitaka.
Eni također precizira da njegove platforme koje "nedostaju" ne ubrizgavaju ponovno proizvodnu vodu. S tim u vezi, Greenpeace je izvijestio o slučaju 500 tisuća kubičnih metara sloja, pranja i kaljužne vode "ilegalno ubrizgane u bušotinu Vega 6, Edisonovog naftnog polja Vega, uz obalu Pozzalla".
Ova ekološka katastrofa u središtu je kaznenog postupka tužiteljstva Ragusa. Prema istražiteljima, dogodili bi se "ozbiljni i opetovani napadi na zdravlje okoliša i morski ekosustav primjenom, u čistoj svrhu smanjenja troškova, a time i profitabilnosti poslovanja, kriminalnih metoda zbrinjavanja otpada i opasnog otpada ".
“Evo tajne koja je napokon otkrivena: naftaši vade zagađujuće izvore u našim morima i nitko ih ne provjerava . Unatoč "vrlo strogom zakonu" koji bi prema vladinoj regulaciji trebao regulirati taj sektor, vađenje nafte i plina u moru izgleda kao krajnji zapad ”, rekao je Andrea Boraschi , voditelj Greenpeaceove energetske i klimatske kampanje. „Zemlja smo u kojoj se (s pravom) provjerava ispuh mopeda, ali platforme na moru ne provjeravaju. To je sramotno i zabrinjavajuće ”.
Smiješno je i da odgovor nije stigao iz Ministarstva već od samog Enija.
"Čovjek se pita koje su institucije u zemlji, vlade ili fosilne multinacionalke?".
Sve se to događa nekoliko tjedana prije referenduma o bušenju u moru, koji će nas pozvati na birališta 17. travnja . Odsutnost kontrola, zbog nedostatka zakonodavstva, trebala bi nas natjerati da razmislimo i jasno stavimo do znanja da naša mora nisu toliko sigurna i sigurna od nesreća povezanih s bušenjem.
Sa svoje strane, Greenpeace je pozvao vladu da javno odgovori na ovu situaciju, pojašnjavajući koje mjere namjerava poduzeti kako bi što prije započeo ozbiljne kontrolne aktivnosti.
Još jedan razlog za glasanje za "Da" i izbjegavanje produženja bušenja na moru u krugu od 12 milja od obale.
A ti? Pošaljite nam svoje fotografije i napišite poput nas: " Ja sam s morem, 17. travnja glasam DA, #notriv ". Neka nas čuju.
Kliknite ovdje da biste pročitali izvještaj Greenpeacea "Odmetničke vježbe"
Francesca Mancuso
PROČITAJTE i:
REFERENDUM ZA BUŠENJE: STAVIMO LICE I GLASAMO DA (#NOTRIV)
REFERENDUM ZA BUŠENJE: 6 RAZLOGA + 1 ZA GLASANJE DA (PETICIJA)
REFERENDUM ZA BUŠENJE: 5 STVARI KOJE ZNATE PRIJE ODLAZANJA NA GLASANJE
REFERENDUM BUŠENJA: UKLJUČENE SVE KONCESIJE I DOZVOLE (KARTE)
