Europa razmišlja o oporezivanju mesa kako bi nadoknadila ekološku štetu koju nanose farme. Porez bi se postupno uvodio tijekom sljedećih deset godina i podigao bi cijenu odreska za oko 25%.
Države članice iskoristile bi 32 milijarde eura prikupljenih od novog poreza za financiranje održive poljoprivrede i poticanje konzumacije zdrave hrane.
Prijedlog " poreza na održivost " na meso stigao je danas u Europski parlament, nakon objavljivanja izvješća koje je pripremila istraživačka skupina za zaštitu okoliša CE Delft, izrađenog za True Animal Protein Price (TAPP), koaliciju organizacija koje rade za zdravlje, okoliš i dobrobit životinja.
Izvješće je analiziralo troškove za okoliš povezane s poljoprivredom , uključujući emisije stakleničkih plinova u atmosferu, druga onečišćenja koja se ispuštaju u zrak i vodu i gubitke divljih životinja.
Istraživači su procijenili da bi za pokrivanje tih troškova cijena govedine trebala porasti za najmanje 0,47 eura za 100 grama, što je oko 25% više od prosječne UK prodajne cijene.
Povećanje za svinjetinu i piletinu bilo bi nešto niže zbog njihovog manjeg utjecaja na okoliš i iznosilo bi 0,36 ili 0,17 eura, što se opet odnosi na 100 grama.
Izvještaj sugerira da bi se primjenom sličnih poreza potrošnja govedine mogla smanjiti za 67% u cijeloj Europi, dok bi potrošnja svinjskog mesa pala za 57%, a piletina za 30% do 2030. godine.
To bi omogućilo smanjenje emisije CO2 za 120 milijuna tona godišnje, povećalo prihode pojedinih država i smanjilo troškove zdravstvene zaštite.
Zapravo je meso povezano s većom učestalošću kardiovaskularnih bolesti i karcinoma: budući da Europljani u prosjeku konzumiraju oko 50% više mesa nego što je naznačeno u smjernicama, godišnje bi se uštedjele milijarde eura.
Prihodi od novih poreza mogli bi poljoprivrednicima pomoći da svoju tvrtku preusmjere na proizvode koji nisu meso, kao i smanjiti cijene voća i povrća kako bi zdravija hrana bila pristupačna svima.
Dio prihoda mogao bi se koristiti i za pomoć obiteljima u poteškoćama i za podršku zemljama u razvoju u suočavanju s učincima klimatske krize.
Novo izvješće nije prvo koje naglašava kako zdrava biljna prehrana nudi dobrobiti za zdravlje, okoliš i gospodarstvo.
Prošlog studenog, tri europska zdravstvena udruženja - Europsko udruženje za javno zdravstvo, Europski savez za javno zdravstvo i Europska mreža za srce - napisala su Fransu Timmermansu, višem europskom povjereniku na čelu inicijative New green deal, predlažući prijelaz na prehrambeni sustav prema biljnoj prehrani, kao strategiji za zdravlje i okoliš, potkrijepljenoj brojnim znanstvenim dokazima.
Visoki utjecaj poreza na hranu također je podlogom od strane bihevioralne Statistika tima (bit) izvješće, koje je predložio 12 strategija za promicanje održive prehrane.
Kako je potreba za smanjenjem potrošnje mesa sve očitija kako bi se mogle nositi s klimatskom krizom, vlade se moraju obvezati u tom smjeru.
Uključivanje ekoloških troškova stočarstva presudan je element u postizanju ciljeva, ali postoje i druge korisne mjere koje se mogu brzo poduzeti. Među njima je promjena jelovnika koji se nude u školama, bolnicama i javnim ustanovama općenito, čime su alternative povrću prvi izbor.
Također bi bilo vrlo korisno promijeniti komunikaciju koja se odnosi na biljne proizvode, predstavljajući ih kao apetit i nasitnje poput mesa, a ne kao zdravu, laganu i ne baš ukusnu alternativu.
Ukratko, postoje različite strategije za preusmjeravanje potrošnje prema zdravijim i održivijim izborima i ključno je da ih vlade počnu primjenjivati ako se želimo suočiti s klimatskom krizom.
IZVORI: tappcoalition.eu/Ce Delft / Behavioral Insights Team / epha.org.
