Morski konjici, pahuljice pahuljice, tigrove kosti i medvjeđa žuč. U Europi je zabilježeno 6012 oduzimanja ilegalnih proizvoda od divlje faune i flore, u usporedbi s 5644 prethodne godine (+ 7%).
Podaci su navedeni u novom dosjeu koji je izradio TRAFFIC (zajednički program WWF-a i IUCN-a koji nadzire legalnu i ilegalnu trgovinu divljim vrstama) za Europsku komisiju i koji se odnosi na 2021. godinu, uključujući samo vrste flore i faune koje su strogo zaštićene CITES, Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (poznata i kao Washingtonska konvencija) koja strogo regulira trgovinu tisućama vrsta koje bi mogle nestati uslijed neodrživog nameta.
Preko 1000 zaplijenjenja odnosilo se na lijekove dobivene od biljaka ili životinja, za ukupno preko 7000 kilograma i zaplijenjenih više od 300 000 jedinica. Jednako zabrinjavajući brojevi odnose se na gmazove, kako žive primjerke, tako i kože i derivate, s preko 1000 napadaja i gotovo 7000 jedinica. Slijedi koralj i njihova ilegalna trgovina s 650 zapljena i preko 4000 oduzetih uzoraka, što je više od 1000 kilograma.
Tome se dodaje gotovo 500 napadaja živih ptica (preko 1.000 primjeraka, posebno papiga), 400 napada slonovače (gotovo 3.000 uzoraka na 145 kg težine, svi u Velikoj Britaniji) i preko 400 napada napada sisavaca (gotovo 2.000 uzoraka kože , trofeje, dijelove i derivate, uključujući vukove, tigrove i medvjede) i više od 3.000 zaštićenih biljaka (uglavnom kaktusa).
Iako se većina zapljena (oko 50%) odnosila na priljev u EU, preko 500 zaustavilo je ilegalnu trgovinu unutar EU-a, a više od 400 odnosilo se na robu u tranzitu ili izvoz iz EU-a u druge zemlje (prvenstveno Kina). Čak 37% zapljena izvršeno je u zračnim lukama.
Procjena minimalne ekonomske vrijednosti (na temelju manje od 10% zapljena) premašuje 2,3 milijuna eura, što je porast u odnosu na 1,8 milijuna eura procijenjenih 2021. godine, ali zato sugerira mnogo veću ukupnu vrijednost .
Globalno, UN-ov program za zaštitu okoliša (UNEP) procjenjuje da je ukupna vrijednost ilegalne trgovine divljim životinjama između 7 i 23 milijarde dolara godišnje.
Među glavnim zemljama podrijetla proizvoda zaplijenjenih u EU nalazimo Tajland (preko 600 zapljena), slijede Kina (preko 400) i Indonezija (gotovo 200).
"U svjetlu pandemije u tijeku, rođene upravo kao rezultat ilegalne ili nekontrolirane trgovine divljim životinjama na kineska tržišta, zasigurno nema potrebe biti sigurni …", zaključuje WWF.
Da biste pogledali dosje o prometu, kliknite ovdje
Izvor: Trafic / WWF
Pročitajte također:
Dvadeset i četiri tisuće mjesečevih medvjeda zatvorenih i mučenih kako bi vadili žuč koju Kina sponzorira protiv koronavirusa
Pangolin vaga, rekordna zapljena od 14 tona namijenjena azijskom tržištu
Tužno masovno klanje morskih konjića o kojem nitko ne govori
Zatvoreni u malene kaveze, pothranjeni i barbarski ubijeni: užas tigrovog vina u šokantnom dokumentarcu
