Mačka je zaključana u kutiji u kojoj se nalazi otrovni i radioaktivni plin: hoće li preživjeti ili će umrijeti? Budite sigurni, bez jezivih eksperimenata, samo mentalno. Govorimo o poznatom paradoksu Schrödingerove mačke, kojeg je 1935. zamislio Erwin Schrödinger, s ciljem ilustracije kako je kvantna mehanika u stanju pružiti paradoksalne rezultate ako se primijeni na makroskopski fizički sustav.
Pogledajmo što kaže austrijski znanstvenik, nobelovac za fiziku 1933. U praksi, da bi ilustrirao kvantnu mehaniku, poziva vas da napravite znatiželjan misaoni eksperiment u kojem su mačka i kutija glavni junak. Objašnjavamo to vrlo jednostavno, iako je Schrödingerov paradoks tada formuliran kako bi naglasio slabost takozvane kopenhagenske interpretacije kvantne teorije.
Unutar kutije nalazi se mačka u kojoj se pak nalazi mehanizam koji ako se pritisne može ispuštati otrovni plin. Očito je da mačka može ometati mehanizam ili ne: postoji točno 50 i 50 mogućnosti.
Prema riječima znanstvenika, prije otvaranja kutije nemoguće je znati je li mačka živa ili mrtva ili je ometala mehanizam ili nije, pa se automatski nalazi u simboličnom, neodređenom stanju, u kojem je i živa i mrtva.
Samo otvaranjem okvira i na taj način osmišljavanjem superponiranja država situacija se može riješiti. Jasno na ovaj ili onaj način jer je život mačke, paradoksalno, u našim rukama. Upravo je to pretpostavka koja se temelji na Schrödingerovom paradoksu, ali da bismo je razumjeli moramo napustiti mačku i otići u svijet čestica od kojih su stvoreni atomi, odnosno elektroni i protoni, koji se mogu istodobno naći u različitim državama.
Quindi se il gatto venisse paragonato a degli atomi allora si che potrebbe contemporaneamente essere vivo o morto. L’apparente paradosso nasce dal fatto che in meccanica quantistica non è possibile descrivere classicamente gli oggetti, e si ricorre ad una rappresentazione probabilistica: per mostrare il fatto che una particella può collocarsi in diverse posizioni, ad esempio, la si descrive come se essa fosse contemporaneamente in tutte le posizioni che può assumere.
Svakom mogućem položaju odgovara vjerojatnost da se promatrajući česticu nalazi u tom položaju. Operacija promatranja, međutim, nepovratno modificira sustav jer jednom promatrana u položaju čestica definitivno zauzme taj položaj (tj. Ima vjerojatnost 1 da će biti tamo) i stoga više nije u "superpoziciji stanja".
Paradoks je ovih dana spomenuo i Elon Musk :
Igre prikazuju ono što gledate samo kad ga pogledate, jer bi računalno opterećenje inače bilo nemoguće veliko. Dok se ne promatraju, objekti su funkcija vjerojatnosti, zvana kvantna mehanika. https://t.co/LbI7dRNM9f
- Elon Musk (@elonmusk) 12. prosinca 2021
U praksi bi eksperiment ostvario jedan od osnovnih principa kvantne fizike: ako se ne izvrši mjerenje, mogu postojati više suvremenih stvarnosti. Drugim riječima "dok ne vidim da sve postoji". U tehničkom smislu kaže se da postoji " preklapanje " ili suživot nekoliko država.
Fotografija
