"Snaga" našeg mozga mijenja se s godišnjim dobima, s važnim posljedicama i u liječenju Alzheimerove bolesti. Razna razdoblja u godini sa sobom donose ne samo promjene temperature zraka, količine prirodnog svjetla ili cvjetnica, već i naše kognitivne procese. Odnosno, naš je moždani sustav pogođen.
Studija objavljena u PLOS Medicine pokazala je da se kognicija u starijih osoba poboljšava tijekom ljeta i jeseni te je više "atrofirana" zimi i u proljeće na sjevernoj hemisferi svijeta. Rezultat koji bi mogao promijeniti način liječenja Alzheimerove bolesti.
Istraživači su prikupili podatke od 3.353 sudionika iz tri promatračka istraživanja i dva klinička ispitivanja memorije raširena diljem Sjedinjenih Država, Kanade i Francuske. Dobili su neuropsihološke testove, dok je samo u podskupini provjerena njihova likvor na biomarkere Alzheimerove bolesti. Ostali testovi također su provedeni na sudionicima koji su umrli tijekom studije kako bi prikupili informacije o dorzolateralnom prefrontalnom korteksu, dijelu mozga koji pomaže u regulaciji izvršnih funkcija, poput pamćenja, planiranja i spoznaje.
Čak i nakon razmatranja čimbenika poput sna, depresije i tjelesne aktivnosti, istraživanje je pokazalo "značajnu i ponovljivu povezanost između godišnjeg doba i spoznaje", s vrhuncem koji se dogodio u blizini jesenske ravnodnevnice. Sudionici su imali gotovo 30% veću vjerojatnost da će zadovoljiti kriterije za blaga kognitivna oštećenja (MCI) i demenciju tijekom zime i proljeća u odnosu na ljeto i jesen. Ova povezanost prijavljena je kod sudionika kojima je već dijagnosticirana Alzheimerova bolest i postojala je četverogodišnja razlika u spoznaji.
Nalazi predstavljaju potencijalni novi način razmišljanja o tome kako i kada testirati na Alzheimerovu bolest i kako se liječiti tijekom cijele godine. Na primjer, možda je moguće iskoristiti povećanje kognitivnih funkcija tijekom cijele godine uz odgovarajuću njegu i liječenje. Uz to, ispitivanje MCI i demencije može biti korisnije tijekom zimskih i proljetnih mjeseci, kada kognicija opada, kako bi se dobio jasniji osjećaj ozbiljnosti.
Trenutno je nejasno kako i zašto godišnja doba igraju ulogu u spoznaji . Istraživači pretpostavljaju da svjetlost i temperatura, promjene u razini hormona ili povećani unos vitamina D mogu imati određenu razinu utjecaja na spoznaju. Ako se radi o nekoj vrsti biokemijskog odgovora, njegovo repliciranje na neki bi način moglo dovesti do cjelogodišnjeg povećanja spoznaje i na taj način pomoći oboljelima od Alzheimerove bolesti.
Istraživači napominju da su svi sudionici studije bili sa sjeverne hemisfere i da bi bilo korisno provesti slična istraživanja na južnoj hemisferi, gdje bi godišnja doba i njihovi učinci mogli djelovati na suprotan način.
Novi načini liječenja neurodegenerativnih bolesti temeljeni na godišnjim dobima mogli bi revolucionirati liječenje i produžiti život pacijenata s Alzheimerovom bolešću.
Pročitajte također
- Spriječite Alzheimerovu bolest jednim lakim vježbanjem svake večeri (i šire)
- Ponovno otkrivena zemlja: prvo talijansko selo stvoreno i dizajnirano za Alzheimerove bolesnike
Germana Carillo
