Urbane šume, drveće i parkovi u gradovima mogu pohraniti iste emisije ugljika kao i tropske riječne šume.
Čak i ako često ne uzmemo u obzir njegovu stvarnu važnost, čak i male „šume“ i parkovi naših gradova igraju vrlo važnu ulogu u smanjenju zagađenja zraka. Sada je nova studija koju je proveo Sveučilišni koledž u Londonu procijenila doprinos drveća u rezanju emisija zagađivača.
Istraživanje je izvuklo podatke iz zraka LiDAR (otkrivanje i mjerenje svjetlosti) koje je prikupila UK agencija za okoliš, kombinirano s zemaljskim mjerenjima, kako bi se stvorila karta ugljika pohranjenog s oko 85 000 stabala u gradskoj četvrti. Londončanin iz Camdena.
Tim UCL-a otkrio je da područja poput Hampstead Heath pohranjuju do 178 tona ugljika po hektaru, u usporedbi s prosječnom vrijednošću tropskih kišnih šuma, koja se procjenjuje na 190 tona ugljika po hektaru.
LiDAR je nova tehnika koju je UCL tim uveo za mjerenje ugljika u tropskim kišnim šumama, ali po prvi puta je korišten "kod kuće" u Camdenu. Tehnika koristi milijune laserskih impulsa za izgradnju vrlo detaljne slike 3D strukture stabla. To je omogućilo timu da precizno procijeni količinu ugljika koje su stabla apsorbirala kroz fotosintezu tijekom svog života.
Oni pružaju mnoge usluge ekosustava ključne za život gradova, od hlada do ublažavanja poplava, od smanjenja onečišćenja zraka do staništa ptica, sisavaca i drugih biljaka, kao i veće rekreacijske i estetske koristi.
„Urbano drveće vitalni je resurs za naše gradove u kojima ljudi provode svaki dan. Uspjeli smo mapirati veličinu i oblik svakog stabla u Camdenu, od šuma u velikim parkovima do pojedinačnih stabala u stražnjim vrtovima. To nam omogućuje ne samo mjerenje količine ugljika koje biljke pohranjuju već i procjenu drugih važnih usluga koje pružaju kao stanište ptica i insekata “, rekao je vodeći autor studije Dr. Phil Wilkes.
Želeći blagodati koje drveće pruža u gradovima prevesti u ekonomski smislu, one iznose 133 milijuna funti godišnje. Kapacitet skladištenja ugljika gradskog drveća u britanskoj prijestolnici iznosi 4,8 milijuna funti godišnje (5,46 milijuna eura), odnosno 17,80 funti (20,24 eura) po stablu.
Znanstvenici se nadaju da njihova istraživanja mogu pomoći u boljem razumijevanju vrijednosti urbanog drveća i utjecaju na buduće urbano planiranje.
Studija je objavljena u časopisu Carbon Balance and Management.
Francesca Mancuso
