Danas je 8. lipnja svjetski dan oceana koji je rođen 2008. godine dajući glas neizmjernoj baštini vode koja postoji na našem planetu i koja je prečesto žrtva ljudske ruke.
Već se od 1992. govorilo o stavljanju naglaska na resurs koji predstavljaju oceani, ali tek su 2008. Ujedinjeni narodi ustanovili rođenje #oceanDana nizom događaja čiji je cilj bio očuvanje svijeta.
Od zbirke plastike do izložbi, konferencija i tematskih seminara, s cjelovitim programom koji se može naći na službenim web stranicama Svjetskog dana oceana. Slogan ovog izdanja iz 2021. je "Naš ocean, naša budućnost", a tema je tužna fenomen zagađenja iz plastičnih boca i vrećica.
Svakodnevno se u naša mora baci 100 milijuna plastičnih boca i ako nastavimo tako, do 2050. godine u oceanima će biti više plastike nego ribe.
Možda će vas zanimati:
- OCEANI ZAGAĐENJA: 2050. BIT će PLASTIČNIJEG OD RIBA
- PLIVANJE U PLASTIČNIM OCEANIMA (FOTO)
- PLASTIČNI OTOK PACIFIKA GORI JE NEGO DA MOGU MISLITI (VIDEO) (VIDEO)
Peticija 'Spasi oceane'
"Šteta je. Pola plastike upotrijebimo samo jednom, a zatim je bacimo, gušeći mora i sve životinje koje tamo žive. Ali za nekoliko dana, vlade širom svijeta sastat će se i mogle bi zaustaviti plimu plastike, preuzimajući značajnu obvezu da očiste oceane. Pritisak javnosti već je natjerao Indoneziju, drugu po veličini proizvođača plastičnog otpada, da se obveže smanjiti ga za 70%! Sad moramo zaustaviti i ostale ”, stoji na platformi Avaaz kao tekst peticije koja ima za cilj upravo spasiti oceane.
Već je prikupljeno preko milijun potpisa s ciljem da se ovaj globalni apel UN-ovom programu za zaštitu okoliša poduzme ozbiljno u vezi sa zabranom jednokratne plastike.
ZA POTPISANJE PETICIJE I SPASAVANJE OCEANA KLIKNITE OVDJE
Oceani nas trebaju i mi ih trebamo, jer mora proizvode velik dio kisika na Zemlji. Ne samo da reguliraju klimu i daju dom 80% oblika života na planeti. Životinje koje često postaju žrtve plastike, govorimo o kitovima, kornjačama, ali i mnogim pticama. Sva šteta na životinjama:
- UŽasne slike plastičnih balona koji ubijaju životinje (i onečišćuju ocean)
- PLASTIČNA UBOJNICA: OTPAD U OCEANIMA UBIJA PREKO 90% MORSKIH PTICA (VIDEO)
- KROZ PLAŽU U MALAZIJI, TRAGOVI PLASTIKE U ŽELUCU
- PLASTIČNI OCEANI: KADA NAŠI OTPAD UBI NAPLATKE
Već postoje oni koji su smislili rješenja za čišćenje oceana i povratak nekadašnje slave, to je samo koncentrat biološke raznolikosti: to je Boyan Slat sa svojim Ocean Array Cleanup koji uspije prikupiti 7.250.000 tona otpada u samo 5 godina. Ne samo prototip, već projekt koji je već započeo.
WWF je proveo istragu u okviru sedmogodišnje pretrage u svetištu Pelagos s biopsijama tkiva uzetim iz oko 100 primjeraka kitova: analize su pokazale visoku kontaminaciju tih životinja otrovnim tvarima. Tragovi ftalata, aditiva za plastiku, pronađeni su u tkivima peraja, kitova sjemenki i pilota. Ftalati imaju toksične učinke na plodnost i razvoj fetusa, a sve je to jasan pokazatelj stanja kitova širom Sredozemlja.
Zbog toga WWF pokreće kampanju #GenerAzioneMare koja uključuje aktivnosti i projekte na 5 presudnih frontova za rješavanje morske krize:- Borba protiv zagađenja
- Borba protiv prekomjernog i nezakonitog ribolova
- Podrška održivom ribolovu i obrazovanje za odgovornu potrošnju,
- Obrana vrsta, poput kornjača i kitova
- Zaštita obalnih staništa i onih s visokom vrijednošću biološke raznolikosti, poput svetišta Pelagos
"Ovaj se destruktivni tijek može preokrenuti ključnim akcijama na održivom razvoju, smanjenju onečišćenja počevši od mikro i makro plastike, smanjenju stakleničkih plinova, zaštiti staništa, oporavku ribljih fondova, međunarodnoj suradnji, javnim i privatnim partnerstvima i puno informacija" , kaže Donatella Bianchi, predsjednica WWF-a u Italiji.Također iz Legambientea, niz akcija na teritoriju kao podrška izvanrednom čišćenju plaža u sklopu projekta Clean up the Med, s partnerom iato iz Mareblua. Na 62 promatrane talijanske plaže pronađeno je prosječno 670 otpada po linearnom metru.
Rizik od izumiranja za ribe i kornjače
Velike ribe kojima prijeti izumiranje , 39 prekomjernih ulova ribe, preko 20 tisuća kornjača ulovljenih koćama i još uvijek dezertifikacija morskog dna i vrlo visoki troškovi energije: sve posljedice industrijskog ribolova proizašle su iz studije koju je objavila Nature Ecology & Evolution.
Iz tog razloga, MedReAct skreće pozornost Europske unije na destruktivnost utjecaja pridnenog koća u Sredozemlju i na paradoks na kojem se i dalje temelji europski sustav ribarstva.
„Zašto pomoć i financiranje dolaze do onih koji nepovratno uništavaju naše more? Ne bismo li trebali ozbiljno početi mijenjati kurs? " pita MedReAct.
Nekoliko dana nakon izjave Donalda Trumpa o napuštanju Pariškog klimatskog sporazuma od strane Sjedinjenih Država , mora se napraviti široko razmišljanje kako bi se razumio pravi smjer kojim se treba spasiti naš planet.
Dominella Trunfio
