Svjetski dan tla obilježava se danas, 5. prosinca , svake godine pokrenulo ga je Global Soil Partnership, savez država, institucija i nevladinih organizacija koji promovira FAO, UN-ova agencija za poljoprivrednu hranu. Stoga je danas prilika za skretanje pozornosti na važnost zdravog tla i promicanje održivog upravljanja resursima tla.
"Tlo je mjesto gdje sve započinje", pa čitamo na web mjestu FAO-a. Ali još uvijek je premalo onih koji znaju da je zemljište neobnovljivi resurs . Zapravo je potrebno više od 1000 godina da se proizvede 1 cm tla. To znači da je u našem životu sve što vidimo tlo sve što postoji.
Zašto braniti tlo? Jer tla za nas čine nevjerojatne stvari koje ponekad uzimamo zdravo za gotovo. Podržavaju proizvodnju hrane, filtriraju našu vodu, izvor su naših lijekova i pomažu nam u borbi i prilagodbi na klimatske promjene.
Tema ovogodišnjeg Dana je "Briga za planet započinje sa zemlje". "Unatoč ključnoj ulozi koju tlo igra na sredstva za život - stoji na web mjestu FAO-a - u svijetu se povećava degradacija resursa tla zbog neprimjerene prakse upravljanja, s demografskim pritiskom koji uzrokuje neodrživi pritisak i neadekvatno upravljanje tim ključnim resursom ”.
Svjetska situacija
Prema izvješću WWF-a "Briga o tlu", na globalnoj razini istraživači ističu da je za potporu više od 7,3 milijarde stanovnika na planetu do sada 43% površine zemlje već pretvoreno u poljoprivredu, infrastrukturu, urbana područja i duboke modifikacije mnogih ekosustava i cestovni sustavi koji prelaze mnogo više onoga što ostaje.
Prognoza rasta stanovništva za 2050. na 9,7 milijardi u prosječnoj varijanti Ujedinjenih naroda pretpostavlja scenarij u kojem će barem polovica nastalih zemalja biti duboko poremećena i izmijenjena već do 2025. godine.
Prema FAO-u:
- tlo sadrži tri puta više ugljika od atmosfere i može nam pomoći da odgovorimo na izazove klimatskih promjena
- 95% naše hrane dolazi iz tla
- 33% naših globalnih tala već je degradirano
- Dvije milijarde ljudi na svijetu živi u uvjetima prehrambene nesigurnosti, ali mi im možemo pomoći brinući se o tlu
Tla su tamo gdje hrana započinje https://t.co/9MjcwKBUIW #ZeroHunger #WorldSoilDay pic.twitter.com/UxJZhexwmq
- FAO Newsroom (@FAOnews) 3. prosinca 2021
Potrošnja zemljišta u Italiji
Ne ide nam dobro ovdje u lijepoj zemlji, gdje su u 50 godina urbanizacije prožderane beskonačne površine zemljišta i u posljednjih 10 godina izgrađeno je 180 tisuća novih zgrada. Ovo su podaci koje je WWF naveo u izvješću o gradskim područjima izrađenom u suradnji sa Sveučilištem u L'Aquili.
U 14 talijanskih metropolitanskih područja postotak urbanizirane površine od 1950-ih do danas više je nego utrostručen (prešao je s 3% urbaniziranog teritorija na 10%), a oko 3.500 četvornih kilometara zemljišta pretvoreno je u urbane namjene, što je područje nešto viši od cijelog teritorija Val D'Aosta.
14 gradskih područja entiteti su koji se prostiru na 50 tisuća četvornih kilometara i zahvaćaju oko 1300 općina (16% od ukupnog broja), u kojima prebiva 21 milijun stanovnika, što je jednako 40% talijanskog stanovništva.
Ovaj je rast posljedica demografskog povećanja koje je koncentrirano u općinama metropolitanskih područja (Bari, Bologna, Cagliari, Catania, Firenca, Genova, Messina, Milano, Napulj, Palermo, Reggio Calabria, Rim, Torino, Venecija) bilježe porast od 12 milijuna ljudi (oko 2,5 milijuna stanovnika više svakih 10 godina) od 1951. do 2001. godine, dok se između 2001. i 2011. energija fenomena smanjila sa samo 600 tisuća novih stanovnika.
"Ako uzmemo u obzir da potrošnja zemljišta u Italiji putuje brzinom od 30 hektara dnevno (ISPRA 2021), ne možemo ne naglasiti kako je inercija parlamenta na prijedlog zakona o potrošnji zemljišta (zaustavljena na 553 dana) već uzrokovala gubitak još 17 tisuća hektara. Preostaje samo apelirati na općine koje bi mogle odmah postati akteri revolucije u urbanističkom planiranju ”, izjavljuje predsjednica WWF-a Italije Donatella Bianchi.
Potrošnja zemljišta i gustoća naseljenosti
Od 1950. do danas gustoća naseljenosti porasla je s 305 stanovnika po kvadratnom kilometru na sadašnjih 426, vrijednosti uvijek veće od državnih prosjeka tog razdoblja (157 stanovnika / km 1951. i 197 stanovnika / km na nacionalnoj razini), naglašavajući činjenicu da u gradskim područjima Napulja i Milana indeks gustoće naseljenosti doseže vrijednosti deset puta veće od nacionalnog prosjeka.
Kao što je primijetio ISTAT i podsjetio WWF, između 1946. i 2000. na tim je područjima izgrađeno više od 2 milijuna stambenih zgrada, što je jednako 37 tisuća zgrada svake godine, što odgovara 100 zgrada dnevno.
Nadalje, na teritorijama poput gradskog grada Messine, nasuprot porasta od oko 200 stanovnika (2001.-2011.), U istom je razdoblju izgrađeno preko 8.300 novih zgrada, gotovo 37 za svakog novog stanovnika dok; u gradskom gradu Napulju stvorene su tri nove zgrade za svakog izgubljenog stanovnika; u Cagliariju su izgrađena 2 za svakog novog stanovnika.
Analiza indeksa slobodnih mjesta za stanovanje (broj praznih domova u usporedbi s ukupnim brojem domova izračunatim na općinskoj osnovi) bilježi vrlo nisku prosječnu vrijednost od 16% (polovica ekvivalentne vrijednosti pronađene na Apeninima). Najniža vrijednost zabilježena je u gradskom području Milana (samo je 6% domova nenastanjeno), dok su najviše vrijednosti pronađene na teritorijima gradskih gradova Reggio Calabria, Palermo i Messina.
Potrošnja zemljišta i poljoprivredna proizvodnja
Potrošnja zemljišta uzrokuje gubitak poljoprivredne proizvodnje od 400 milijuna eura godišnje s velikim učincima s ekonomskog, zaposleničkog i ekološkog stajališta. Coldiretti, ovim riječima, želi naglasiti da na manje bogatom i krhkom teritoriju zbog potrošnje tla klimatske promjene jenjavaju sa sve intenzivnijim i češćim kišama, što je rezultiralo time da su se općine već popele na 7145 Talijani, ili 88,3% od ukupnog broja, kojima prijeti klizište i / ili poplava.
„Da bi zaštitila zemlju i građane koji tamo žive, Italija - kažu iz Coldirettija - mora braniti svoju poljoprivrednu baštinu i dostupnost plodne zemlje s odgovarajućim socijalnim, kulturnim i ekonomskim priznanjem uloge poljoprivredne djelatnosti. Najnovija generacija - denuncira Coldiretti - odgovorna je za gubitak u Italiji preko ¼ obrađenog zemljišta (-28%) zbog prekomjerne gradnje i napuštanja uzrokovanog pogrešnim razvojnim modelom koji je smanjio korisnu poljoprivrednu površinu u Italiji u posljednjih 25 godina na samo 12,8 milijuna hektara “.
People4Soil, peticija
Zakon o potrošnji zemljišta koji bi Italiji mogao pružiti najmoderniji alat za zaštitu svog teritorija već nekoliko godina stoji u Parlamentu. Kao što u Europi još uvijek ne postoji uobičajeni zakon koji brani tlo.
Ipak, počevši od zakonske zaštite mogao bi biti prvi način da se sačuvaju ljudi, biljke i životinje i zaštiti od ekoloških katastrofa, klimatskih promjena i otrova koji stižu u hrani.
Radna skupina koju su formirali ACLI, Coldiretti, FAI, INU, Legambiente, LIPU, Slow Food i WWF i ostalih 500 udruga pokrenula je "People4Soil" pridruživanjem europskoj mreži i uputivši apel Europskoj komisiji koja upućuje na cilj Ujedinjeni narodi globalno će zaustaviti degradaciju zemljišta do 2030.
Potpišite peticiju ovdje!
Germana Carillo
