Voće i povrće: s vremena na vrijeme otvara se novo znanstveno poglavlje o količinama koje treba konzumirati. Nema više onih 5 koje obično čujemo, nema više 7 dijelova koji produžuju život, a niti desetak dnevno: već s 3 ili 4 porcije voća i povrća osiguravamo prednost u pogledu smrtnosti.
Nova tvrdnja dolazi iz maksi-studije objavljene u časopisu Lancet koja uključuje podatke iz 18 zemalja, koja je prvi put ispitala konzumaciju voća, povrća, pa čak i mahunarki, a povezana je s pojavom kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti na globalnoj razini.
Prema kanadskim znanstvenicima sa Sveučilišta McMaster u Hamiltonu, u praksi se najmanji rizik od smrtnosti odnosi na ljude koji dnevno unose 375 do 500 grama mahunarki, povrća i voća, što je jednako tri ili četiri porcije.
Konkretno, idealno bi bilo konzumirati 125 grama voća i povrća i 150 mahunarki. Da bi se došao do ovog zaključka, analizirani su podaci studije Pure (Prospective Urban Rural Epidemiology) iz 18 različitih zemalja.
Znanstvenici su pratili 135 000 sudionika studije sedam i pol godina (tijekom kojih se dogodilo 5.796 smrtnih slučajeva), analizirajući njihove prehrambene navike. Oni koji su jeli tri obroka voća, povrća i mahunarki dnevno imali su stopu smrtnosti 22% niže od onih koji su jeli manje od jedne.
No, pokazalo se da od konzumiranja više voća i povrća nije bilo daljnje koristi. "Naše je istraživanje otkrilo najmanji rizik od smrti kod onih koji su konzumirali tri ili četiri porcije, što odgovara približno 375 grama voća, povrća i mahunarki dnevno, uz malu dodatnu korist za uzimanje veće količine od te količine", objašnjava. Victoria Miller, glavna autorica studije. Nadalje, unos voća povezan je s prednostima u odnosu na povrće, koje je, između ostalog, nudilo veće smanjenje smrtnosti kada se konzumira sirovo.
Istraživači kažu kako bi se nalazi mogli pokazati neprocjenjivima, posebno onima iz zemalja s niskim ili srednjim prihodima u kojima je voće i povrće skupo, napominjući da bi dodatni iznos potreban za postizanje ciljeva SZO mogao natjerati velike napore na hranu. financije najsiromašnijih pojedinaca.
"Ta razlika od 25g (WHO preporučuje 400g dnevno, izd.) Čini oko 2% ukupnog dohotka kućanstva u zemljama s niskim prihodima", rekla je Victoria Miller. Međutim, zaključuje, to "ne znači da bismo trebali prestati pokušavati slijediti prehranu bogatu voćem i povrćem".
I upamtite: povećana konzumacija voća i povrća trebala bi doći na štetu smanjenja druge hrane i pića, poput slatkih pića, crvenog i prerađenog mesa, zasićenih i transmasnih kiselina, rafiniranih žitarica i slastica bogatih šećerom.
Germana Carillo
