Proteini prisutni u ključnim kulturama poput riže i pšenice mogli bi drastično propasti u sljedećim godinama. Prema novoj studiji, ovo bi bio jedan od dramatičnih učinaka globalnog zatopljenja .
Povećane emisije ugljičnog dioksida također će imati posljedicu znatnog smanjenja količine proteina u hrani koju svjetska populacija najviše konzumira, što će imati dramatične posljedice po zdravlje.
Otprilike 150 milijuna ljudi širom svijeta moglo bi u stvari naići na nedostatak proteina do 2050. godine upravo zbog povećanja razine C02 u atmosferi. Reći ćemo da je to izvještaj koji je proveo istraživački tim sa Sveučilišta Harvard objavljen u časopisu Environmental Research Letters.
"Ako razina CO2 nastavi rasti prema očekivanjima, stanovništvo 18 zemalja moglo bi izgubiti više od 5% proteina do 2050. godine zbog pada prehrambene vrijednosti riže, pšenice i drugih glavnih usjeva", navodi se u izvješću. .
Zapravo su istraživači izračunali da će do tog datuma koncentracije CO2 biti toliko visoke da se sadržaj bjelančevina u ječmu može smanjiti za 14,6% , udio riže za 7,6%, pšenice za 7, 8% i 6,4% krumpira.
Ovo je prvo istraživanje koje ima za cilj kvantificirati utjecaj globalnog zagrijavanja na razinu bjelančevina prisutnih u usjevima. Istraživanje se temeljilo na podacima iz pokusa na otvorenom terenu u kojima su biljke bile izložene visokim koncentracijama CO2.
Istraživači još uvijek nisu mogli razumjeti kako i zašto emisije ugljičnog dioksida mogu smanjiti prisutnost proteina i drugih hranjivih sastojaka iz biljaka. Glavna hipoteza je da CO2 povećava količinu škroba u biljkama, posljedično smanjujući količinu proteina i drugih hranjivih sastojaka, ali to je potrebno pojasniti.
Druga su istraživanja pokazala da će povećanje CO2 u atmosferi također smanjiti prisutnost ključnih minerala poput željeza i cinka u glavnim usjevima, što će dovesti do daljnjih prehrambenih nedostataka širom svijeta.
I pogodite što … Problem će najviše pogoditi Subsaharska Afrika , gdje milijuni ljudi već nemaju dovoljno proteina u prehrani, i Južna Azija gdje su riža i pšenica uobičajeni proizvodi. Utjecaj na zdravlje ljudi koji već žive na vrlo niskim razinama proteina izračunat je usporedbom podataka s globalnim informacijama o hrani Ujedinjenih naroda. Daljnjim smanjenjem stvorit će se problemi s rastom, povećati se bolest i povećati vjerojatnost ranih smrtnih slučajeva.
O proteinima, možda će vas također zanimati:
- 10 NAJBOLJIH BILJNIH IZVORA PROTEINA
- POVRTNI PROTEINI DOBRI SU ZA VAS (I ŽIVE DUŽE)
- VEGETARIJANSKA I VEGANSKA DIJETA: KAKO OSIGURATI SVE POTREBNE PROTEINE
Ukratko, ono što nam predstoji u budućnosti nije nimalo dobra situacija ako se ne obvežemo što prije i sve smanjiti emisije.
Francesca Biagioli
